Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Premijerski sat – premijer Krivokapić: Otvoreno pitanje oko Prevlake ne može biti prepreka za dalje napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU

Premijerski sat – premijer Krivokapić: Otvoreno pitanje oko Prevlake ne može biti prepreka za dalje napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU
Datum objave: 28.04.2021 14:27 | Autor: KABINET PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE

Ispis Štampaj stranicu


„U Vašem pitanju ste naveli da je Crna Gora potpisala privemeni sporazum o razgraničenju sa Hrvatskom 2002. godine. Ne samo iz terminoloških, već i iz suštinkih razloga, potrebno je precizirati da je tačan naziv tog sporazuma “Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu” koji je potpisala SRJ uz učešće predstavnika tadašnje Republike Crne Gore. Insistiranje na kolokvijalnom nazivu “privremeni sporazum” sugeriše privremenost sporazuma, iako se iz završnih odredbi Protokola jasno može zaključiti da se radi o privremenosti režima uz južnu granicu, režima čije vremensko trajanje nije ograničeno rokovima u samom Protokolu, već naprotiv, ima vremenski otvoreno trajanje kroz odredbu koja kaže da će taj režim važiti “sve dok se strane ne dogovore drugačije”“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić, odgovarajući na pitanje Danijele Đurović iz Kluba poslanika Socijalističke narodne partije Crne Gore.

Predsjednik Vlade naveo je u pisanom odgovoru da je, imajući u vidu da je dokumentacija koja se tiče ovih pregovora označena stepenom tajnosti, u obavezi da ne otkriva sve detalje iz pregovora.

„Ali neću prekršiti obavezu zaštite tajnih podataka, ako Vam saopštim da su dosadašnji pregovori, koji su se odvijali van očiju javnosti, uz saglasnost strana, pokazali postojanje značajnog stepena međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definisanja predmeta teritorijalnog spora. Republika Hrvatska smatra da Protokol iz 2002. dopušta samo razgraničenje na moru i da o postojećem privremenom razgraničenju na kopnu Prevlake ne treba pregovarati, dok Crna Gora smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica. To neslaganje predstavlja možda i glavni razlog zbog kojeg nijesu uspjeli dosadašnji pokušaji da se postigne definitivno razgraničenje“, kazao je Krivokapić.

Premijer je saopštio da je, da bi spor bio predat ad hoc arbitražnom sudu, potrebno da obje strane potpišu tekst specijalnog sporazuma kojim zvanično iskazuju obavezu prihvatanja i izvršenja presude tog suda, ali takođe i da potvrde tim sporazumom da su se usaglasile oko predmeta spora.

„Crnogorska strana, što znači i ja kao premijer, uvjeren sam, ako postoji dobra volja može se postići dogovor o predmetu spora, što bi moglo otvoriti put ne samo za arbitražu, već i mogućnost da se spor riješi ili čisto bilateralnim ugovorom ili pred Međunarodnim sudom pravde.

U neposrednoj budućnosti, po našem mišljenju, trebalo bi formirati Vladinu jedinstvenu međuresornu komisiju, koja bi okupila stručnjake i predstavnike naših različitih ministarstava, koji po prirodi svojih poslova imaju, i mogu imati, prepoznatljive nadležnosti u setu pitanja koja se odnose ne samo na međunarodnopravne aspekte razgraničenja, već i na s time blisko povezan pogranični režim, saobraćaj u tom režimu, epikontinetalni pojas i eksploataciju resursa mora, podmorja, kontrolu granice, zaštitu okoline i očuvanje teritorijalne cjelokupnosti države“, kazao je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade kazao je da je tačno da je EU u Strategiji proširenja navela da neće uvoziti bilateralne sporove, ali i da je tačno da je Republika Hrvatska postala članica EU, iako nije definitivno riješila teritorijalne sporove koje i danas ima.

„Pored otvorenog pitanja sa Crnom Gorom, postoje i u suštinskom smislu sporovi i sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Vjerujem da države članice EU, kao i one koje to žele postati, nakon učlanjenja mogu imati i privremene dogovore, kreirati i prihvatiti političke i druge instrumente, koji omogućavaju njihove međusobne dobrosusjedske odnose, razvijanje obostrano korisne bilateralne saradnje i spriječavanje pograničnih i graničnih incidenata, bez obzira što nijesu definitivno riješili neko otvoreno pitanje ili teritorijalni spor. Protokol o privremenom režimu je jedan od tih instrumenata, a Crna Gora i Republika Hrvatska su kroz dosadašnje poštovanje ovog Protokola i nesmetanom saradnjom na očuvanju bezbjednosti u pograničnom području, neometanim ulazom u Bokokotorski zaliv, izbjegavanjem incidenata na granici, pokazali da ovo produženo otvoreno pitanje oko Prevlake ne može biti prepreka za dalje napredovanje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Uostalom, sagledavanjem dosadašnjih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore u pravcu evropskih integracija, kao prepreka za brže napredovanje Crne Gore u tom pravcu, ponovljeno se navode slabi rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, loša zaštita novinara, kao i problemi oko stvaranja uslova za poštene i slobodne izbore, ali ne i pitanja vezana za rješavanje otvorenog pitanja Prevlake između Crne Gore i Republike Hrvatske“, zaključio je Krivokapić.

KABINET PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE